|
1.juni 2001. PLENAR SESSION
| ZNAČAJ
KARDIOVASKULARNIH OBOLJENJA JUČER, DANAS I SUTRA U BiH I SVIJETU
SA POSEBNIM OSVRTOM NA ZEMLJE U TRANZICIJI |
| E.
Raljević, A. Smajkić, M. Dilić, I. Jokić |
| |
1. Rasprostranjenost:
KVO su vec
30 godina vodeći uzrok:
- SMRTNOSTI,
- NESPOSOBNOSTI,
- INVALIDNOSTI,
- ČESTE I
DUGOTRAJNE HOSPITALIZACIJE,
- POTROŠNJE
NOVČANIH SREDSTAVA ZDRAVSTVENIH FONDOVA I GRAĐANA POJEDINAČNO.
Eksplozija
kardiovaskularnih oboljenja i dramatični porast mortaliteta poćela
je pedesetih godina minulog stoljeća u razvijenim i bogatim zemljama
Amerike i Evrope. Stope smrtnosti su se pele od 400 – 900 na 100.000
stanovnika. Počela su velika istraživanja uzroka, a studije su
išle od 10 – 30 godina. Otkriva se 10 – 12 FAKTORA RIZIKA. Utvrđivanje
rizika KVO predstavlja najvrednije socijalno-medicinsko i epidemiološko
dostignuce posljednjih 50 godina.
2. Nužne
organizaciono doktrinarne promjene u rješavanju oboljelih
- Organizacione
promjene je potrebno radikalno obaviti u sistemu organizacije
mreže zdravstvenih ustanova.
- Veoma zapažena
iskustva zemalja sa pozitivnim rezultatima u lijecenju KVO nalažu
kvalitetniju organizaciju i spremnost vanbolnicke mreže zdravstvenih
ustanova da uspješnije prihvate i tretiraju prve znakove oboljenja
što se svodi na efikasniji rad prehospitalnog tretmana KV bolesnika
i na isti nacin brže preuzimanje i efikasniji nadzor u posthospitalnom
tretmanu u obitelji i kuci bolesnika.
- Za uspješnije
rješavanje KVO izuzetno je važno usvajanje internacionalno urgentno-terapeutskih
vodica doktrina na svim nivoima zdravstvene zaštite.
- Da bi se
uspješno unaprijedila organizacija i primjenila savremena doktrina
potrebna je dodatna edukacija svih profila zdravstvenih kadrova
usmjerenih ovoj oblasti.
3. Strategije
prevencije-redukcije KVO
Ovdje se prvenstveno
misli na strategiju organizacije zdravstva orijentiranu na timove
obiteljske medicine koja ce se primjenjivati kao sastavni dio
svoga dnevnog rada primarne i sekundarne prevencije KVO kod svih
populacionih grupa što ce biti predmetom slijedeceg referata
tabela
1 Ukupni mortalitet na 100.000 stanovnika muškaraca starosti
45-74 godina u evropskim zemljama ekonomije u tranzicijia.
| Zemlje
tržišne ekonomije |
Svi
uzroci |
KVO |
KSO |
Moždani
udar |
| Island |
1,169 |
511 |
370 |
75 |
| Švedska |
1,234 |
576 |
394 |
83 |
| Švicarska |
1,244 |
447 |
244 |
54 |
| Grčka |
1,248 |
531 |
255 |
125 |
| Španija |
1,323 |
399 |
181 |
93 |
| Francuska |
1,361 |
330 |
142 |
67 |
| Italija |
1,383 |
453 |
224 |
103 |
| Nizozemska |
1,395 |
542 |
315 |
77 |
| Norveška |
1,396 |
642 |
446 |
90 |
| Velika
Britanija |
1,506 |
704 |
515 |
101 |
| Austrija |
1,526 |
624 |
349 |
110 |
| Belgija |
1,587 |
542 |
255 |
89 |
| Njemačka |
1,591 |
640 |
354 |
100 |
| Danska |
1,630 |
636 |
423 |
94 |
| Irska |
1,666 |
792 |
570 |
98 |
| Portugal |
1,673 |
593 |
207 |
267 |
| Sj.
Irska |
1,691 |
834 |
631 |
110 |
| Finska |
1,718 |
837 |
587 |
132 |
| Škotska |
1,846 |
886 |
655 |
139 |
Evropske zemlje
sa najvecim (slika 1.) i najmanjim
(slika 2.) mortalitetom KVO, KSO i
moždanog udara kod muškaraca starosti 45 – 74 godine
tabela
2. Kardiovaskularne bolesti kao uzrok mortaliteta
| Zemlja |
CVD(%) |
Drugi
uzroci(%) |
| Hrvatska |
49,95 |
50,05 |
| Češka |
55,83 |
44,17 |
| Mađarska |
50,74 |
49,26 |
| Makedonija |
55,12 |
44,88 |
| Rumunija |
61,45 |
38,55 |
| Slovenija |
42,43 |
57,57 |
| Njemačka |
48,54 |
51,46 |
| Italija |
43,76 |
56,24 |
| Irska |
45,19 |
54,81 |
| Latvija |
55,84 |
44,16 |
| BiH |
53,00 |
47,00 |
U bazi podataka
CVD se prate po zemljama mortalitet od:
IHD (ishemicna srcana oboljenja)
CBVD (Cerebralnovaskularne bolesti)
HPD (Hipertenzija)
RHD (Hronicna reumatska srcana oboljenja)
Druga CVD.
4.Današnji
značaj kardiovaskularnih oboljenja u Bosni i Hercegovini.
- Masovno
oboljenje 15.000/100.000,
- Vodeci
uzrok apsentizma 80% od ukupnog,
- Vodeci
uzrok invalidnosti 70% od ukupnog broja invalida
- Vodeci
uzrok smrtnosti 425/100.000
- Vodeci
trošak u lijecenju 30 – 54 % od ukupnih sredstava
slika
3. Procjena trenda KVO u Bosni i Hercegovini od 1981. do 2000.
Dijagram
1. Trend porasta KVO u Bosni i Hercegovini
Ukupni
komparativni kardiovaskularni mortalitet (u 1000) u 1990. i 2020.
godine (osnovni – scenario)
tabela
3.
| STANOVNIŠTVO |
UKUPNI
MORTALITET |
KARDIOVASKULARNI
MORTALITET |
| Broj |
stope
x100.000 |
Razlike
(%) |
Broj |
stope
x100.000 |
Razlike
(%) |
| SVIJET |
| 1990. |
5,267.000 |
50,467 |
958 |
|
14,326 |
272 |
|
| 2020. |
7,844.000 |
68,337 |
871 |
-9,1 |
24,813 |
316 |
+26,2 |
tabela
4.
| STANOVNIŠTVO |
UKUPNI
MORTALITET |
KARDIOVASKULARNI
MORTALITET |
| Broj |
stope
x100.000 |
Razlike
(%) |
Broj |
stope
x100.000 |
Razlike
(%) |
| USTANOVLJENA
TRŽIŠNA EKONOMIJA |
| 1990. |
798.000 |
7,121 |
892 |
|
3,175 |
398 |
|
| 2020. |
905.000 |
8,651 |
958 |
+7,4 |
3,663 |
405 |
+1,8 |
tabela 5.
| STANOVNIŠTVO |
UKUPNI
MORTALITET |
KARDIOVASKULARNI
MORTALITET |
| Broj |
stope
x100.000 |
Razlike
(%) |
Broj |
stope
x100.000 |
Razlike
(%) |
| EKONOMIJE
U TRANZICIJI |
| 1990. |
346.000 |
3,791 |
1,095 |
|
2,071 |
599 |
|
| 2020. |
365.000 |
4,854 |
1,330 |
+21,5 |
2,608 |
715 |
+19,4 |
tabela 6.
| STANOVNIŠTVO |
UKUPNI
MORTALITET |
KARDIOVASKULARNI
MORTALITET |
| Broj |
stope
x100.000 |
Razlike
(%) |
Broj |
stope
x100.000 |
Razlike
(%) |
| ZEMLJE
U RAZVOJU |
| 1990. |
4,123.000 |
39,554 |
959 |
|
9,081 |
220 |
|
| 2020. |
6,574.000 |
54,832 |
834 |
-13,0 |
18,542 |
282 |
+28,2 |
- U cijelom
svijetu invalidnost zbog KVO je iznosila 18,8% od čega je 29,5%
bilo u zemljama ekonomske tranzicije, a u razvijenim zemljama
8,9% u odnosu na druge uzroke.
- Prema uzrocima
invalidnosti za period 1999. KVO su bila na petom mjestu, dok
će u sljedećem milenijumu biti na prvom mjestu.
- Kardiovaskularna
invalidnost će biti najučestalija s obzirom na težinu invalidnosti,
ona ce za zdravstvenu službu i finansijski aspekt biti najskuplji
problem.
ZAKLJUČCI:
- KVO
su jučer, danas i u skoroj budućnosti vodeći uzrok rane, privremene
i opšte smrtnosti u našem stanovništvu sa teškim socio-medicinskim
posljedicama.
- Dramatično
stanje KVO je posebno prisutno u zemljama u tranziciji, u koje
spada i BiH.
- Način
zbrinjavanja, liječenja i rehabilitacije KVO trebaju biti efikasnije
kako od mjesta nastanka (prehospitalni period) i racionalniji
u preuzimanju što ranijeg tretmana ovih bolesnika, tako u posthospitalnom
tretmanu i rehabilitaciji.
- Primarna,
sekundarna i tercijarna prevencija je strategija izbora u redukciji
KVO.
- Potrebno
je izvršiti cjelovitu reformu sredstava koja će omogućiti uspješno
rješavanje KVO.
- Neophodno
je utvrditi doktrinarne dijagnostičke i terapijske vodiče i
provoditi edukaciju i reedukaciju zdravstvenih kadrova posebno
Timova obiteljske medicine kao i osnovnih i usmjerenih specijalista
iz ove oblasti
|