OCJENJIVANJE I OCJENJIVAČI RADNE SPOSOBNOSTI

A. PACIJENT

Postoje velike razlike u ponašanju pacijenta i osiguranika. Pacijent trpi od bolesti i traži pomoć kvalificiranog stručnjaka da ukloni, odstrani ili ublaži svoje tegobe. Pri tome je iskren, aktivan,neposredan saradnik tako da se, samo na osnovu njegovih navoda često donose dalekosežni dijagnostički zaključci. Transformacija u osiguranika radikalno mijenja bolesnikovo ponašanje. Osiguranik u širokom katamnestičkom prilazu u donesenoj ocjeni vidi instrument za realizaciju svojih ciljeva u "analizi svog života i rada". Zato svaki katamnestički podatak, relevantan za ocjenu, treba dokazati na način koji ne ostavlja ni najmanju sumnju ili dileme. Ove promjene uloga u prvoj i drugoj poziciji su vanredno značajne za pravilno shvatanje položaja i prirode rada ocjenjivača.
Nekoliko specifičnosti definira položaj subjekta u ocjenskom postupku:

1. Subjekt je neophodan učesnik u postupku kao objekt ocjene. Evaluacija, u pravilu, sadrži ocjene ne samo pojedinih grupa sposobnosti i osobina, nego i ličnosti u cjelini.
2. Subjekt može neposredno uticati na rezultate ocjene kao subjekt ocjene, jer i sam vrši ocjenjivanje svojih sposobnosti ("samoocjenjivanje") i u tome obično traži saglasnost kompetentnih stručnjaka.
3. Subjekt nastoji kroz ocjenu da stiče, pozitivno mijenja ili ne gubi stečena prava po osnovu svih oblika zaštite i osiguranja, koja su značajna za njegov život i rad. Pri tome svoje ciljeve potpuno individualizira, bez obzira na stručne interese i poziciju ocjenjivača. U postupku sticanja prava, subjekt ima sva ona procesna prava i obaveze kao i stranka u upravnom postupku (lični integritet, podnošenje dokaza, izjašnjavanje o izvedenim dokazima, prisutnost, pregled, izražavanje želja i sklonosti, informiranje o nalazima, tumačenje donesene ocjene ili kontraindikacija itd.

Radnik na čekanju posla u ocjeni gubitka radne sposobnosti vidi rješenje za svoj socijalni opstanak. Suprotno, zaposlenik nastoji svim silama da zadrži i stabilizira radni odnos, i pored negativnih konotacija aktualnog profesionalnog rada. Bezbroj varijanti obiju kategorija stavova prema radu su od velikog značenja u radu ocjenjivača.
Suština konflikata pacijenta i ocjenjivača je u tome što pacijent ocjenjuje odnose čovjeka i rada sa psihosocijalnog, a ocjenjivač sa medikolegalnog aspekta.