6^th International Congress of WIAMH

Tuzla, Bosnia and Herzegovina, August 13-15, 1999.

PSIHOSOCIJALNI ASPEKTI DESTRUKCIJE OBITELJI U PRISILNOJ MIGRACIJI

Sead JAMAKOSMANOVIĆ

Klinika za bolesti pluća i tuberkulozu, Klinički centar, Medicinski fakultet,
Univerzitet u Tuzli, 75 000 Tuzla, Bosna i Hercegovina

U projektu za ovaj rad pažnja je usmjerena na aspekt psihosocijalne destrukcije obitelji u prisilnoj migraciji. Istraživanje je provedeno na dvije grupe raseljenih obitelji i njihovih članova, i to iz Brčkog i Srebrenice. Kontrolna grupa obitelji domicilnog stanovništa bila je sa prostora Gornje Tuzle. Ukupno su pregledane i intervjuisane 364 prognaničke porodice sa 1165 članova. Grupu domicilnog stanovništva činilo je 150 porodica sa 528 članova, 8% obitelji u prognaničkoj populaciji ima poginulog člana. 5% više samaca i 10% obitelji u prognaničkoj populaciji ima poginulog člana. 5% više samaca i 10% više udovaca i rastavljenih osoba je kod prognanika u odnosu na domicilno stanovništvo. Subjektivni osjećaj zdravstvenih tegoba je 20% češći kod prognanika. Socijalna nesigurnost mjerena nezaposlenošću apsolutno dominira kod prognaničkog stanovništva. Preko 25% migrantske populacije i 20% domicilne nikada se nije osjećalo “Punim života”. Osjećaj nervoze dobija na progresiji i najčešće je izražen kod starosne grupe od 55 – 64 godine (40%), kao i osjećaj depresivnosti koji dominira kod prognaničke populacije u starosnim grupama od 35 do 64 godine. Utvrđeni su brojni poremećaji u starosnoj, polnoj, psihosocijalnoj, biološkoj strukturi obitelji u prisilnoj migraciji.

Ključne riječi: Prisilna migracija - Destrukcija obitelji - Zdravstveno stanje - Mentalno zdravlje - Domicilno stanovništvo

Literatura:

1. Jamakosmanović S (1999) Zdravstveni aspekti socijalne, demografske i biološke destrukcije obitelji u prisilnoj migraciji. Magistarski rad. Medicinski fakultet Univerziteta u Sarajevu
2. Loga S. Psihosocijalni aspekti rata u BiH – Zdravstveno socijalne posljedice rata u BiH, publ, 5 Zavod za zdravstvenu zaštitu BiH.
3. Smaga D, Archinard M, Savary PA (1995) Les etats de stress post-traumatiques (PTSD) en medicine. Med Hyg 53:936-42.
4. Berkanović E (1980) The evvect of inadequate language translation on Hispanics, response to health surveys Am J Public Health 70: 1273-81.
5. Mandić N, Bosnić Đ (1993) Psichological State of the Croatian fefugees in the Republic of Hungary,.Croat Med J 33 (War Suppl 2): 106-109.
6. Moro Lj (1991) Psihički poremećaji prognanih osoba. Socijalna psihijatrija 4: 335-345.