| Home | Bolesti | Dijagnostika | Lijekovi | Radovi | Novosti | Fontovi |
luk

6 th International Congress of WIAMH

Tuzla, Bosnia and Herzegovina, August 13 - 15, 1999.

OPORAVAK ŽRTVE HRONIČNE TRAUME

Ismet DIZDAREVIĆ

Filozofski fakultet, Odsjek za psihologiju, Univerzitet u Sarajevu, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Psihološke posljedice agresije na Bosnu i Hercegovinu su duboko urezane u svjesnom i nesvjesnom sloju ličnosti HRONIČNO TRAUMATIZIRANIH OSOBA. Mnogi građani, naročito Bošnjaci, su u toku agresije bili izloženi dugotrajnoj i ponavljanoj traumi. Osobe koje su preživjele strahotne uvjete zatočeništva u četničkim i ustaškim koncentracionim logorima i danas, dvije godine nakon Dejtona, ispoljavaju simptome teških psihičkih posljedica. Analiza samoiskaza logoraša ukazuje da jedan broj pojedinaca koji su bili izloženi dugoj i ponavljanoj traumi ispoljavaju najteže simptome POSTTRAUMATSKOG STRES-POREMEĆAJA. Kod njih, kao i kod drugih žrtava hronične traume, su vidljive promjene u kognitivnoj, emotivnoj i konativnoj dimenziji njihovih ličnosti. Izdvojit ćemo samo neke gubitak osjećanja vlastitog identiteta, osjećanje bespomoćnosti, potištenost i emocionalna tupost, “robot ponašanje”, produžena depresivnost, odsustvo inicijative itd. S obzirom da se hronična traumatizacija češće javlja u uvjetima logorskog života u stručnoj literaturi se, zbog toga, ova teška psihološka posljedica naziva “SINDROM KONCENTRACIONOG LOGORA” ili SINDROM PREŽIVLJAVANJA.”

Proces OPORAVKA hronično traumatiziranih podrazumijeva, pored drugih mjera, i psihološke mjere. U osnovama psihološke intervencije sadržane su potrebe upoznavanja karakteristika OKOLNOSTI i DOGAĐAJA, karakteristika LIČNOSTI hronično traumatiziranih i karakteristika SOCIJALNOG i KULTURNOG MILJEA u kome sada žrtve hronične traume žive. U pružanju odgovarajuće psihosocijalne pomoći hronično traumatiziranim osobama potrebno je stvoriti pogodnu i podsticajnu psihosocijalnu klimu u kojoj će žrtva hronične traume osjetiti potrebu da se SAM “uhvati u koštac sa traumatičnim iskustvom.” U takvoj atmosferi, u doživljaju stvarne društvene brige i podrške, intra-psihički proces ODBIJANJA (izbjegavanje razmišljanja i govorenja o preživljenim strahotama), INTRUZIJE (kompulzivno ponovno doživljavanje događaja vezanih za traumu) i TRAGANJE ZA ZNAČENJEM će ići poželjnim tokovima OPORAVKA. U okviru sistema mjera psihološke intervencije se teži i STIMULIRANJU ZDRAVOG PROCESA OVLADAVANJA traumatskim doživljajima (informiranje i pomoć u praktičnom djelovanju, emocionalna podrška, provjeravanje realnosti, suočavanje sa iskustvom) kao i njihovim UKLJUČIVANJEM u odgovarajuće tokove DRUŠTVENOG, OBRAZOVNOG i PROFESIONALNOG DJELOVANJA.

Ključne riječi: Trauma – Oporavak - Psihološke mjere

HealthBosnia.com - ima autorska prava na ovu stranu. Svako objavljivanje
teksta ili dijelova ovog teksta je moguće samo uz saglasnost HealthBosnia.com
© 1999, by HealtBosnia com, e-mail medmaster@koming.com. ALL RIGHTS RESERVED.