Novosti 2006
Novosti 2005
Novosti 2004
Novosti 2003
Novosti 2002
Novosti 2001
Novosti 2000
Ostale novosti
 

KNJIGE
 
 
 
 
 
 
 


| Home | Bolesti | Dijagnostika | Lijekovi | Radovi | Novosti | Forum | Linkovi |

Prikaz knjige:
"Liječenje psihičkih poremećeja uslovljenih stresom."
A. Kučukalić

1.1. STRESOR

Stresorom možemo nazvati svaki vanjski događaj ili situaciju koja djeluje na organizam i prijeti poremećajem njegove homeostaze. Navest ćemo samo one događaje koji su dramatični gotovo za svakoga i koji se najčešće navode na listama stresora:

  1. Ekstremne situacije kao rezultat ratnih aktivnosti.
  2. Kolektivne tragedije i nesreće, kao što su prirodne nepogode (zemljotresi i poplave) te katastrofe koje su prouzrokovali ljudi.
  3. Kriminalne radnje prouzrokovane nasiljem kao npr.silovanje, pljačka, zlostavljanje, kidnapovanje.
  4. Zatvaranje u koncentracione logore u toku rata, psihička i fizička tortura.
  5. Gubitak voljene osobe, smrt bračnog druga ili djeteta.

Pod pojmom stresa, tridesetih godina ovog stoljeća, Selye podrazumijeva određena stanja uzrokovana agensima koje je on nazvao stresorima i koji će, bez obzira na svoju prirodu, uzrokovati određeni odgovor organizma.
Drugi autori stresore klasificiraju i definiraju psihološki. Tako Lazarus (1966) smatra da isti stresor može imati različit uticaj na različite osobe, a zbog kognitivne obrade i značaja kojeg pojedinac pridaje stresoru. Istraživači stresa na radnom mjestu često upotrebljavaju pojam opterećenja, pa razlikuju fizička i psihička opterećenja. Psihička opterećenja mogu biti mentalna i emocionalna, od kojih su ova druga najčešce uzrok stresnog odgovora.
Posebnu pažnju istraživaci su usmjerili na efekte količine i jačine stresora. Tako je utvrđeno da su teži stresori oni koji su posljedica ljudskog djelovanja i koji neposredno ugrožavaju dom ili neko za pojedinca drugo značajno mjesto. Stresori koji djeluju iznenada imaju snažniji efekat na organizam, a što je stresor više prijeteći i masivniji veći broj osoba će razviti patološke reakcije na stres.
Uvijek treba imati na umu da postoje značajne individualne razlike u reakcijama i ponašanjima vezanim za djelovanje stresora. Jedna osoba u istoj situaciji može reagovati patološki a druga ne.
Novija istraživanja o djelovanju stresora idu u više pravaca. Jako su interesantna i aktuelna istraživanja uticaja ponovljenog izlaganja istom stresu. Pitanje je da li ovakva izloženost rezultira desenzitizacijom, prilagođavanjem na stres, ili slomom adaptivnih mehanizama pojedinca. Bitno je utvrditi i odnos izmedu dužine trajanja stresora i odgovora organizma. Neka istraživanja govore da čak i vrlo intenzivan stresor, poput torture, u toku dužeg vremena djelovanja postaje manje stresogen te da se osoba postepeno prilagođava na njega.
U zadnje vrijeme više prostora posvećeno je proučavanju efekata akutnog u odnosu na hronični stresor, kao i djelovanju dugotrajnih stresora niskog intenziteta koji su jako prisutni u svakodnevnom životu. Novija istraživanja govore u prilog tvrdnji da kumulirajuci efekat nastaje samo ako istovrsni stresori slijede u relativno brzom nizu jedan za drugim. Rezultati ovih istraživanja su kontradiktorni jer odgovor na stresor je reakcija organizma koja je uslovljena nizom parametara i pod uticajem je individualnih' karakteristika, socijalnih faktora, i specifičnosti situacije u kojoj se događaj desio.

nazad do sadžaja



 



 

 


 

Search our ads by product:
Upozorenje: sadržaji su isključivo informativnog karaktera i ne mogu zamijeniti ljekarske savjete i upute !
HealthBosnia.com - ima autorska prava na ovu stranu. Svako objavljivanje teksta ili dijelova ovog teksta je moguće samo uz saglasnost HealthBosnia.com ©
1999-2015, by HealthBosnia.com ALL RIGHTS RESERVED. E-mail i kontakt