PRIKAZ KNJIGE

Korjeni medicine i zdravstva u Bosni i Hercegovini
autor: Prof. dr. Izet Mašić

Predgovor:

Ove godine zdravstvo u Bosni i Hercegovini proslavlja dva važna događaja: 60 godina od osnivanja prvog Medicinskog fakultetau BiH i 110 godina od osnivanja Zemaljske bolnice, danas Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

Otvaranjem azila za duševne bolesnike u Hadži Sinanovoj tekiji u Sarajevu u XVIII stoljeću, praktično je započela organizirana zdravstvena služba u Bosni i Hercegovini. Do ovog vremena, apoteke su bile jedine zdravstvene ustanove javnog tipa, dobro organizirane i značajna pomoć stanovništva Bosne i Hercegovine. Njih su uglavnom otvarali stranci. Većina liječnika, uglavnom pridošlih iz susjednih zemalja, kranjem XVIII i u XIX stoljeću, imali su svoje vlastite apoteke. Prve bolničke zdravstvene ustanove u Bosni i Hercegovini izgrađene su sredsvima Gazi Husrev-begova vakufa u vrijeme službovanja posljednjeg bosanskog guvernera Šerif Topal Osman-paše. On je, zahvaljujući vidovitosti svog ličnog liječnika i biografa, velikog turkofila dr. Jozefa Kečeta (Joseph Koechet), izgradio prvu bolnicu u Bosni i Hercegovini - Vakufsku bolnicu u Sarajevu 1866 godine. U ovoj bolnici i još četiri druge bolnice u BiH, izgrađenetokom osmanskog perioda, zdravstenu zaštitu stanovništvu pružao je malobrojan kvalificirani zdravstveni kadar.

Dolaskom austrougarske uprave na bosanskohercegovačke prostore, dolazi do značajnog privrednog, tehničkog i kulturnog, a zatim i zdravstvenog razvoja naše države, jer su Austrijanci i sami željeli da se afirmiraju u svim ovim segmentima. Tekođer su bili ekonomski zainteresirani za podizanje zdravastvenog nivoa stanovništva. Sa njihovim dolaskom započinje nova era u razvoju zdravstvene službe u Bosni i Hercegovini. Grade se općinske i kotarske bolnice, zapošljava se kvalificiran medicinski kadar iz Austrije, Mađarske, Češke, Italije i drugih zemalja, provode se brojne zdravstvene reforme, donose novi zakonski akti u zdravstvu itd. Najznačajnija institucija iz tog perioda koja će odigrati važnu funkciju osposobljavanju domaćih zdravstvenih kadrova ali i doprinijeti kvalitetnijem liječenju stanovništva Sarajeva, pa i čitave pokrajine, jesta Zemaljska bolnica u Sarajevu. Tokom cjekokupnog austrougarskog perioda, Zemaljska bolnica će biti značajan korak ka društveno-ekonomskom, pa i političkom razvitku Bosne i Hercegovine u okviru Austorugarske monarhije. Bez sumnje ona je već tada udarila evropske temelje bosanskohercegovačkom zdravstvu.

U doba svog otvaranja, Zemaljska bolnica u Sarajevu bila je najmoderinji objekat na Balkanu, a možda i šire. Tome u prilog govore činjenice da je ova bolnica bila koncipirana i projektirana kao kopija bečke Univerzitetske bolnice i urađena prema najmodernijim evropskim građevinskim kanonima. Na kraju XIX stoljeća u ovoj bolnici bio je zaposlen izuzetan medicinski kadar bečkog Medicinskog fakulteta i instalirana, u tom tretnutku, najsavremenija medicinska oprema. U Zemaljksoj bolnici su rađeni najmoderniji hirurški i teraputski zahvati tog vremena, neposredno ili sa vrlo kratkom zadrškom u odnosu na najmodernije klinike Zapda. Medicinski kadar Zemaljske bolnice povećao se na deset pura u prvih deset godina rada i postojanja ove institucije. Ovo je dovelo do značajnog unapijeđenja zdravstvene zaštite i smanjenjansmrtnosti stanovništva, ne samo Sarajeva nago i cijele Bosne i Hercegovine. Novo osnovane kotarske i općinkse bolnice u tadašnjoj Bosni i Hercegovini dobile su kvalitetani školovan medicinski kadar, sa znanjem i iskustvom dobijenim u Zemaljskoj bolnici. Taj kadar bit će jezgro iz kojeg će biti regrutirani, neposredno nakon Drugog svjetskog rata, i prvi nastavnici novoosnovanog Medicinskog fakulteta u Sarajevu i drugih medicinskih fakulteta u Bosni i Hercegovini.

Ova knjiga pokušaj je sistematiziranja građe o počecima razvoja organizovane zdravstvene službe na prostorima Bosne i Hercegovine i sadrži opise događaja i likova koji su svojom pojavom i aktivnostima obilježili zdravstvenu povijest ovih prostora, a narednim generacija iza omogućili uvid u sve teškoće na koje su nailazili kako bi stanovništvu ovih trusnih prostora život učinili lakšim i sretnijim.