DIJAGNOSTIČKE METODE - se dijele u 2 grupe : neinvazivne i invazivne.

NEINVAZIVNE dijagnostičke metode danas imaju prednost, a među njima posebno mjesto zauzima ultrazvučna Doppler dijagnostika i to:
CDFI ( kolor Doppler krvnih sudova vrata - karotidni sliv ) i
TCD (Transkranijalna Doppler sonografija) . To je ultrazvučno ispitivanje intrakranijalnog dijela stražnjeg -VB (vertebrobazilarnog) sliva, zatim završnog, intrakranijalnog, dijela karotidnog sliva, te anastomozu ova dva sliva na bazi mozga - Willisov krug.
Uz Doppler dijagnostičke metode, primjenjuju se :
CT (kompjuterizirana tomografija ), MRI (Magnetna rezonanca ), CT i MRI angiografija .
Uz ove dijagnostičke metode, ponekada se koriste još i : EEG (elektroencefalografija ),

Tako npr. kod hemoragične CV bolesti, CT odmah pokazuje hiperdenzitet u moždanom parenhimu (ako se radi o intracerebralnom hematomu), dok kod SAH (subarahnoidalnih hemoragija) ta pouzdanost je manja, a 20% sigurnih SAH se ne vidi CT skenom. S druge strane, nema SAH koja ima bistar, bezbojan likvor.

Kod ishemične CV bolesti, CT ne pokazuje odmah promjene, treba da prođe od par sahata do 48 sahata, ovisno od veličine inzulta, a nakon 8 dana se vide definitivne granice moždanog infarkta.

MRI je suverena za dijagnozu TIA ( gdje je CT obično uredan ), te CVI u predjelu moždanog stabla i u zadnjoj lobanjskoj jami. (MRI sa krvarenjem i izmijenjenim velikim krvnim sudom u stražnjoj lobanjksoj jami-slika dole lijevo)

Promjene na krvnim sudima se mogu evidentirati uz pomoć MRA (magnetna angiografija - slika gore desno)

INVAZIVNE dijagnostičke metode - prije svega angiografija, klasična te digitalna subtrakciona, zatim LP - lumbalna punkcija.
Ove invazivne metode, posebno angiografija, primjenjuju se tek nakon što su primjenjene neinvazivne, ukoliko dati slučaj zahtijeva to, u cilju definitivnog dijagnostičkog razriješnjenja slučaja.
Koja će se od dijagnostičkih metoda primjeniti, zavisi od vrste CV bolesti (primjenjuje se ona koja je najsigurnija i najpreciznija), a nekada i više njih.

Angiografija krvnih suda glave i vrata nam pokaže stanje krvnih žila, te eventualne promjene na njima u smislu aneurizme ili arteriovenske malformacije.