7.DIJAGNOZA

7.1. Mikroskopski pregled iskašljaja je najpouzdanija i najjeftinija metoda, koja se može upotrijebiti u većini mjesta. Ispituju se uvijek tri uzorka. Ako je samo jedan pozitivan, a drugi negativni, najbolje je potvrditi nalaz još jednim pozitivnim (uvijek su moguće greške u pisanju, ili greške druge prirode.)

Mikroskopski se bacili tuberkuloze, odnosno acido-alkoholo rezistentni bacili, dokazuju pregledom sputuma obojenog po metodi Ziehl-Neelsen (Ziehl, Neelsen, 1882.)

Broj nadjenih bacila je vrlo važan podatak, te se za kliničku procjenu uzimaju slijedeći rezultati:

• U cijelom razmazu je nadjeno 3-9 bacila: +
• U cijelom razmazu je nadjeno 10 ili više bacila: ++
• U svakom vidnom polju je nadjeno 1 ili više bacila: +++

7.2. Kulturelna dijagnostika

Nalaz acidorezistentnih bacila u preparatu mora biti potvrdjen izolacijom, odnosno kultivisanjem bacila na Lowenstein-ovoj podlozi.

Pozitivna bakteriološka kultura na M. tuberculosis je bitna za potvrdu dijagnoze i odredjivanje lijekova za liječenje tuberkulozne klice odredjenog bolesnika. Pošto M. tuberculosis raste veoma sporo, laboratorijska dijagnoza zahtijeva približno 4 sedmice. Dvije do tri dodatne sedmice su obično potrebne za odredjivanje osjetljivosti na lijekove, čineći nekada odluku o tretmanu teškom.

7.3. BACTEC TB radiometrijska metoda

Sa BACTEC sistemom se brže otkrije rast bacila tuberkuloze, brže se diferencira M. tuberculosis od ostalih mikobakterija i odredi osjetljivost na antituberkulotike. Prisutnost mikobakterija BACTEC sistem otkriva za približno 10 dana, a približno isto toliko dana je potrebno i za odredjivanje osjetljivosti. Ova metoda se koristi kada nam je potrebna hitna dijagnoza, a gdje nismo sigurni da li se radi o tuberkulozi.

Budući da hronični kašalj može nastati uslijed pušenja, hroničnog bronhitisa itd., mnogi uzorci će biti negativni. U dobrim programima samo 5-10% bolesnika se pokažu pozitivni. Moraju se testirati svi bolesnici s hroničnim kašljem, osobito oni koji gube na težini ili imaju neki drugi simptom koji može nastati uslijed tuberkuloze. Ovo je potrebno činiti: u primarnoj zdravstenoj zaštiti, ambulanti, bolnici ili privatnoj ordinaciji. Zdravstveni radnik koji ovo ne čini provodi lošu medicinsku praksu.

7.4. Radiogram pluća. Teško je sa sigurnošću dijagnosticirati tuberkulozu samo na osnovu radiograma. Nikada ne liječiti takvog bolesnika, a da se nije ispitao iskašljaj. Radiogram je skup i nepouzdan. Bolesnici se često liječe zbog tuberkuloze, a da je nemaju. Radiogrami su ponekad potrebni za teške pojedinačne slučajeve, posebno kod HIV-pozitivnih kod kojih se sumnja na tuberkulozu, a nisu pogodni za masovno otkrivanje slučajeva u zemljama sa visokom prevalencijom.

7.5. Tuberkulinski test je često manje pouzdana metoda dijagnostike u siromašnijim zemljama. često zbog neishranjenosti, drugih bolesti kao što je HIV-infekcija, teška tuberkuloza, tuberkulinski test može biti slab, ili čak negativan, ako bolesnik boluje od aktivne tuberkuloze. Na taj način negativni tuberkulinski test ne isključuje tuberkulozu. Medjutim, jako pozitivan test u djeteta kod kojeg se sumnja na tuberkulozu, može biti od velike koristi. Dijete može imati slabo pozitivan test zbog cijepljenja BCG-om, a u mnogim zemljama veliki dio odraslih će biti pozitivan na tuberkulin zbog infekcije u djetinjstvu.