Zbivanja u srčanom mišiću
Da se podsjetimo, postoje tri faze koronarne bolesti: ishemija, lezija i nekroza.

ISHEMIJA je nedovoljna snabdjevenost krvlju i kiseonikom srčanih čelija radi povremenog ili trajnog suženja koronarnih arterija. Ponovnim uspostavljanjem normalne cirkulacije krvi u tom području, sve se vraća na normalne vrijednosti. Život čelija srčanog mišića je opet uredan. Znači, proces ishemije je povratan (reverzibilan).
LEZIJA. je veći stepen smanjenja pa i privremenog potpunog prekida u snabdjevanju krvlju i kiseonikom srčanih ćelija jednog dijela srca. Ponovnim uspostavljanjem normalne cirkulacije krvi u tom području, ćelije počinju ponovo da obavljaju svoje životne funkcije koje su već oštećene. Zapravo, život ovog dijela srčanog mišića je donekle izmijenjen jer je lezija već izmijenila, ali ne i uništila ćelijski život. Ako se ista više ne ponovi, ovo područje srca vremenom može nastaviti normalan život. Dakle, proces lezije je još uvijek reverzibilan.
NEKROZA je trajni i potpuni prekid snabdjevanja krvlju i kiseonikom jednog dijela srčanog mišića čije ćelije potpuno umiru. Ovaj prekid cirkulacije je dugotrajan (30, 60 i više minuta). Ako se poslije izvjesnog vremena i uspostavi ponovo cirkulacija krvi u tom području, promjene na ćelijama su definitivne i nepovratne (ireverzibilne). Taj dio srca je mrtav i njegove ćelije se raspadaju (dezintegrišu). Taj dio nazivamo infarktom srčanog mišića.

Pogled u infarkt
U prvih 30-60 minuta po začepljenju krvnog suda, počinje nakupljanje raspadih produkata metabolizma srčanih ćelija koji se nisu mogli krvlju niti ukloniti sa mjesta njihovih stvaranja, niti do kraja "preraditi" u bezopasne supstance, jer je cirkulacija prekinuta. Ovi, napola prerađeni produkti iz života ćelija se tako gomilaju. Nakuplja se i mliječna kiselina koja izaziva bolne podražaje nervnih okrajina u srčanom mišiću. Ovo je najčešći uzrok pojavi snažnog bola u prsima kod Ijudi sa akutnim infarktom miokarda.
S obzirom na to da ovaj prekid cirkulacije krvi traje duže od pola sata, zahvaćeni dio srca je bez krvi i kiseonika i postaje blijed. U ovom periodu javlja se najveći procenat po život opasnih aritmija (poremećaja ritma u srčanom radu) kao što je lepršanje komora (flbrilacija komora) i klinička smrt.
Zato je važno da se bolesnik sa akutnim infarktom što prije transportuje do Koronarne intenzivne njege ili do bolnice gdje je moguća primjena adekvatne medicinske pomoći ili reanimacije.
Narednih sati nabubre ove oštećene srčane ćelije i njihova jedarca se raspadaju. Okolno zdravo tkivo počinje da reaguje na ovaj mrtvi dio srca. Bijela krvna zmca (leukociti) iz krvnih sudova zdravog mišiča prodiru u mrtvi dio mišića i u sebe upijaju raspale ćelije.
Narednih dana crvena krvna zrnca (eritrociti) izlaze iz mrtvih krvnih sudova u ovoj zoni, te taj dio srca postaje crvenoljubičast, a potom i siv.
Mišićne niti u zoni infarkta se potom raspadaju i rastvaraju, a iz okolnog zdravog dijela srca počinje da urasta i umnožava se vezivno (ožiljno) tkivo koje će jednog dana postati ožiIjak. Ožiljak se počinje formirati sa periferije infarkta prema njegovom centru. Na mjestu ožiljka zid srca je tanji od okolnog zdravog mišićnog zida.
PAMTITE: Da bi srce stvorilo solidan ožiljak, mora proći barem tri mjeseca od početka infarkta.

Kako pomoći ovakvom srcu?
Ako padnemo i povrijedimo ruku, liječnik će nam zašiti ranu, staviti zavoj ili će staviti gips ukoliko je povreda veća. U svakom slučaju ćemo paziti da povrijeđenu ruku ne opterećujemo. Mi ćemo je štedjeti od nepotrebnih pokreta.
Ali, kada je naše srce ranjeno infarktom, liječnik ga ne može ni sašiti, ni staviti u zavoj, niti staviti u gips. Kada je ranjeno, naše srce i dalje stalno obavlja svoj posao da bi nam održalo život. Srce kuca i dok mi spavamo i odmaramo se. Svako dodatno opterećenje u tom periodu veoma šteti našem srcu. Ta opterećenja izgledaju nam na prvi pogled beznačajna kao na primjer: šetnja, obilno jelo, ponekada velika nužda ako nije redovna, veliki smijeh ili tuga, spremanje kreveta, tuširanje, seksualno uživanje ili neko drugo naizgled minimalno opterećenje.

PAŽNJA: Poštedimo naše srce svakog dodatnog fizičkog i psihičkog napora prvih nekoliko dana po nastanku infarkta.
Šta to znači? To znači da treba vjerovati liječniku kada nam kaže da ostanemo u krevetu. To treba i da uradimo.
Ako je bol u prsima i prestala, i ako nam se čini da smo sasvim dobro, bolest je, zapravo, u svom najvećem zamahu.
OPREZ: Sve bolesti ne moraju da bole dok traju.

Kako započinje infarkt?
Najčešće bolno i dramatično. Ali, odmah moram istaći da neki Ijudi doživljavaju infarkt bez ikakvih subjektivnih tegoba, ili su one minimalne, tako da se zapravo i ne jave liječniku na pregled. Kod ovih se Ijudi infarkt otkriva sasvim slučajno na slučajno snimljenom EKG-u u vidu već formiranog ožiljka, ili ovi Ijudi umiru naglo, a da prethodno nisu imali nikakvih tegoba. To su iznenadne srčane smrti. Za ove infarkte kažemo da su nijemi infarkti. Vratimo se na najčesće doživljeni oblik infarkta.

Bol
Najčešći znak infarkta miokarda je bol u prsima, ispod grudne kosti i obično je veoma snažna, razdiruća i izaziva jaki strah od bliske smrti. Bol se često širi u oba ramena, češće u lijevo, zatim u lijevu ruku sa unutrašnje strane sve do lakta. Bol se može kretati i drugim putevima kao: u vrat, u donju vilicu, u jedan zub u donjoj vilici, među plećke, u desno rame i desnu ruku, prema stomaku itd.
Bol u akutnom infarktu srca, za razliku od bola kod angine pektoris koji traje nekoliko do desetak minuta, traje mnogo duže. Bol u infarktu traje sat, dva ili duže. Ponekada je praćen osjećajem nedostatka zraka, obilnim preznojavanjem, povraćanjem ili proljevom kao i strahom od bliske smrti. Arterijski krvni pritisak može ili da jako poraste ili da jako opadne.

UPOZORENJE: Nitroglicerin lingvalete koje stavljate pod jezik, ne otklanjaju bol u akutnom infarktu srca, ali otklanjaju bol u napadu angine petkoris.

PAŽNJA: Svaka neočekivana i neobjašnjiva nagla bol u prsima neka vas obavezno odvede liječniku na pregled.

UPOZORENJE: Kod osnovane sumnje da se radi o infarktu srca, obavezno je napraviti elektrokardiogram (EKG).

EKG (elektrokardiogram)
Naše srce ima urođenu mogućnost stvaranja električnih podražaja u jednom svom dijelu (sinusni čvor). Ovaj elektricitet se odmah po stvaranju proširi po cijelom srcu. Posljedica ovog električnog podržaja jeste mehanička kontrakcija srca.
Dakle, srce se prvo električki podraži, a potom uslijedi mehanički odgovor u vidu kontrakcije.
Ovu električnu aktivnost srca registrujemo EKG-om, a mehaničku kontrakciju čujemo stetoskopom (slušalicama) u vidu srčanih tonova.
Naravno, nećemo se zadržavati na opisu EKG-a kod pacijenta kod koga sumnjamo da se radi o infarktu, jer bi to ovdje bio Sizifov posao. Mišljenje o EKG-u može donijeti samo i isključivo liječnik.
EKG je veoma značajna pomoćna metoda u postavljanju dijagnoze infarkta srčanog mišića. Važno je napomenuti da ponekada nije dovoljno samo u jednom navratu snimiti EKG već ga je potrebno i ponoviti za 15, 30 ili 60 minuta. Zapravo, na samom početku bola ne moraju se odmah naći i promjene na EKG-u. Zato liječnik procijeni da li može da sačeka određeni kratki vremenski period pa da opet snimi EKG, jer je tada možda moguće primijetiti i razliku među njima. Ta razlika se manifestuje u vidu evolutivnosti (dinamičnosti) promjena na EKG-u. Uz opisanu bol u prsima i ovu razliku na dva EKG-a u kratkom vremenskom periodu, liječnik ima jak razlog da pacijenta odmah uputi u bolnicu.

NAPOMENA: Ako liječnik posumnja da se radi o akutnom infarktu miokarda, neovisno što još nema promjena na EKG-u, on ne treba da gubi vrijeme čekajući promjene na EKG-u.U takvim slučajevima pacijenta treba odmah transportovati u bolnicu.

Adresa autora

Transport do bolnice




Uz odobrenje autora, preuzeto iz knjige: Nepoznato srce    popularna kardiologija Arslanagić Amila – Sarajevo : /Amila Arlanagić; (ilustracije Amila Arslanagić) Udžbenici priručnici i didaktička sredstva, 1996. – 127 str.: ilustr.; 24 cm ISBN 86-25-00086-X 3575558