|
REHABILITACIJA
Rehabilitacija
je skup medicinskih i nemedicinskih postupaka koje bolesnik treba
da obavi u periodu poslije infarkta kako bi unaprijedio nivo svoga
zdravlja i radne sposobnosti, te tako dostigao potrebnu fizičku
i psihićku spremnost za normalan zivot.
Doživljavanjem
akutnog infarkta i smještanjem bolesnika na Odjel za intenzivnu
njegu koronarnih bolesnika, liječnik obavezno insistira na strogom
ležanju. Produženo ležanje slabi tjelesnu muskulaturu, slabi njenu
snagu i efikasnost. Pa i poslije obične nahlade ako se zadržimo
2-3 dana u krevetu, osjetimo da smo izgubili snagu u rukama i
nogama, da smo malaksali i da smo manje pokretni. Poslije dužeg
ležanja, ovi znaci su još izraženiji. Čini nam se da nam skeletni
mišići degenerišu. Uz ovu neaktivnost, javlja se i opšta nevoljnost,
neraspoloženje pacijenta, pa čak i onda ako stanje zdravlja srca
ide vidno nabolje.
Posebno se
registruje psiholoski pad kod muškaraca ako su duže vremena "vezani"
za krevet i ako ne obavljaju nikakve fizićke aktivnosti. Iz svega
ovoga proističe jasna činjenica da je neophodno kod ovih bolesnika
započeti, uz pravilan psihološki pristup, rane fizičke aktivosti,
naravno, ukoliko to stanje zdravlja njegovog srca dozvoljava.
Pored opštih
higijenskih uslova kao što je: redovno provjetravanje prostorija,
njega kože, zuba, redovne stolice i obavezna higijena cijelog
tijela, potrebno je u prvim danima iza infarkta poštedjeti oboljelog
od posjeta, ili ako to njegovo stanje zdravlja dozvoljava, svesti
ih na svega nekoliko minuta. Jer, prisjetimo se da u prvih nekoliko
sati ali i u prvim danima bolesti, moguće su komplikacije koje
mogu biti opasne po život. Susret sa bliskom osobom u pacjentu
izaziva snažan emotivni doživljaj koji može u njemu isprovocirati
bol ili poremećaj ritma. Zato, razumnije je poštedjeti pacijenta
od posjete rodbine ili prijatelja bar u tom kratkom periodu dok
mu je život zaista ugrožen. I ne zaboravimo, posjetioci su često
egoisti. Žele da steknu svoj utisak o bolesniku
VRSTE
REHABILITACIJE
Rehabilitacija
bolesnika se odvija u tri pravca:
MEDICINSKA rehabilitacija podrazumijeva ispravnu ishranu,
higijenu, uzimanje lijekova, fizičku aktivnost, balneološki tretman
(boravak u banji) i psihološku podršku.
SOCIJALNA rehabilitacija podrazumijeva postepeno uključivanje
bolesnika u njegovu životnu, porodićnu i radnu sredinu, tj. povratak
njegovim društvenim obavezama.
PROFESIONALNA rehabilitacija započinje poslije kvalitetno
uradenog medicinskog opo-ravka i vraća pacijenta na njegovo radno
mjesto.
Ova sva tri pravca rehabilitacije se međusobno isprepliću i nemoguće
je zamisliti da bolesnik obavlja jedan od medicinskih tretmana
a da istovremeno ne učestvuje i u uključivanju u društveni i porodični
zivot.
|
Uz
odobrenje autora, preuzeto iz knjige:
Nepoznato srce popularna
kardiologija
Arslanagić Amila – Sarajevo :
/Amila Arlanagić; (ilustracije Amila Arslanagić)
Udžbenici priručnici i didaktička sredstva, 1996. – 127
str.: ilustr.; 24 cm
ISBN 86-25-00086-X
3575558
|
|
|
