|
Epidemiologija
(realnosti i predrasude)
Bacillus
anthracis je široko rasprostranjena bakterija na cijeloj planeti.
Živeći u zemlji u obliku izrazito otpornih spora, uzrokuje infekciju
kod ljudi (stočari i osobe koje su u kontaktu sa zaraženim životinjama),
te kod životinja koje obitavaju na zaraženoj zemlji ili su u dodiru
sa zaraženom hranom.
Kod nas se
crni prišt ili bedrenica javlja u stočarskim krajevima, a zabilježen
je u predjelima gdje čobani sa ovcama, prolaze u potrazi za hranom
u rano proljeće. Isto tako je zabilježen i u kožarskoj industriji.
Mimo prirodnih
uvjeta, ljudi se mogu inficirati antraxom (obično kožni oblik),
pri kontaktu sa zaraženim životinjama ili produktima zaraženih
životinja, kao što su koža, vuna, dlaka i slonova kost ili kljova.
Crijevni,
odnosno gastrointestinalni antrax je rijedak. Ulazna vrata za
infekciju je probavni sistem, a nastaje zbog nedovoljno kuhanog
zaraženog mesa.
Slučajevi inhalacionog antraxa (poznatog kao bolest "vunenih vrsta")
su spojeni sa prisustvom velike količine dlake i vune u nezatvorenim
fabričkim prostorima gdje zračno-zemljane spore antraxa mogu biti
inhalirane.
Između 1979
i 1985 zbog ratnih dejstava i prekida veterinarskog nadzora u
Zimbabveu, desila se najveće pojava antraxa, kada je bilo oko
10.000 slučajeva, uglavnom kožne infekcije. Epidemija kod ljudi
bila je direktno povezana sa osnovnom epidemijom kod stoke. Iz
ove eksplozivne pojave antraxa naučeno je nekoliko vrlo važnih
lekcija.
Prvo: vrlo bitno je vakcinisati stoku u endemičnim područjima
i regulisati kontrolu pojave antraxa kod ljudi.
Drugo: direktan kontakt sa zaraženom stokom i njenim mesom
ima glavnu ulogu pri dobijanju infekcije, a ujed može imati veoma
malu ulogu.
Treće: opasnost od infekcije kontaktom i preko drugih hospitaliziranih
pacijenata ili bolničkih predmeta je mala.
I, konačno, komplikacije kao što su sepsa (pojava mikroorganizama
u krvi) ili meningitis (upala moždanica) i smrt mogu biti spriječene
tretmanom pencilinom.
Procjenjuje
se da se oko 20000 do 100000 slučajeva antraxa godišnje javlja
širom svijeta, a u SAD-u je godišnja pojava je bila samo oko 127
slučajeva u ranom periodu 20 stoljeća, dok danas iznosi manje
od jednog slučaja godišnje.
U zadnje vrijeme u SAD je bilo 12 slučajeva antraxa, od toga je
6 zaraženo inhalacijom. Isto toliko je bilo kožnih oblika, mada
je, u središte pažnje smješteno sadašnje razmišljanje o antraxu
kao oružju u bioterorizmu.
Smatramo
da je ta mogučnost prenapuhana i da služi kao metoda izazivanja
straha u sopstvenim redovima kako bi se isto iskoristilo kao propaganda
protiv neprijatelja kojega treba samo imenovati i napasti.
Treba uzeti u razmatranje mogućnost da je antrax upotrijebljen
kao biološko oružje 1979, kada je najmanje 66 ljudi u Sverdlovsku
(Rusija) umrlo u najvećoj poznatoj epidemiji inhalacijskog antraxa.
Ova epidemija je praćena slučajnim oslobađanjem spora antraxa
u atmosferu.
Nakon Zalivskog
rata, Irak je etiketiran kao zemlja koja je pristupila "proizvodnji
oružja antraxa u projektilima". U svjetlu najnovijih događaja
treba pomenuti da je tako što zaista malo vjerovatno. Za takvu
proizvodnju je neophodna visoko sofisticirana oprema i laboratorije
kakve postoje samo u visoko razvijenim zamljama. Irak je zemlja
sa bruto nacionalnim produktom jedva iznad 500 dolara po stanovniku.
Spada u red izrazito
zaduženih zemalja. Nametnute mu sankcije, dovele su do izgladnjivanja
populacije, osobito najmlađih. Zbog toga je i član Tijela UN-a
za praćenje sankcija u Iraku, porijeklom Njemac, podnio ostavku
na svoju funkciju. Njegovo obrazloženje i komentar ostavke nije
naišlo na medijsku pažnju. On tu ističe da je nametnuto siromaštvo
ovoj zemlji, osobito njenim najmlađim žiteljima, dakle djeci donijelo
posebna stradanja.
|
